„Digitalna (r)evolucija u onkologiji – Od A.I. do sekundarne uporabe zdravstvenih podataka“

„Digitalna (r)evolucija u onkologiji – Od A.I. do sekundarne uporabe zdravstvenih podataka“

Hrvatska liga protiv raka kao najstarija udruga za borbu protiv raka na ovim prostorima učinila je ogroman doprinos u razvoju onkologije u Hrvatskoj. Njezine su aktivnosti i učinci po mišljenju mnogih stručnjaka veliki i često puta nezamjenjivi jer je mobilizirala ne samo brojne stručnjake iz onkologije i srodnih struka u borbi protiv raka već i brojne humaniste i ljude dobre volje koji su davali i daju značajan doprinos u poboljšanju onkološke zaštite u Hrvatskoj.

Dva velika projekta koji su uvršteni u Nacionalni plan oporavka i otpornosti zdravstva 2021.-2027.: Nabava opreme za prevenciju, dijagnostiku i liječenje osoba oboljelih od raka te Nabava i implementacija opreme za uspostavu Nacionalne onkološke mreže i nacionalne baze onkoloških podataka. Onkološki podaci, u što ubrajamo i sekundarnu uporabu podataka u onkologiji, svakako su tema koja će obilježiti 2022. godinu, te Hrvatska liga protiv raka uz partnere nastavlja sa poticanjem dijaloga o važnim trendovima i zdravstvenim politikama u onkologiji kroz nadolazeći virtualni panel.

„DIGITALNA (R)EVOLUCIJA U ONKOLOGIJI – OD A.I. DO SEKUNDARNE UPORABE ZDRAVSTVENIH PODATAKA“

Otvoreni i pouzdani sustavi zdravstvenih podataka mogu pomoći Europi odgovoriti na brojne krize i izazove s kojima se njezino društvo i gospodarstvo danas suočava. Globalna pandemija već je promijenila mnoge naše društvene i ekonomske sustave, a podaci su odigrali ključnu ulogu u omogućavanju prekogranične i međusektorske suradnje u odgovorima javnog zdravlja. Čak i prije pandemije postojala je hitna potreba za optimiziranjem zdravstvenih sustava i učinkovitijim upravljanjem ograničenim resursima, kako bi se zadovoljile rastuće potrebe stanovništva koje postaje sve starije.

Danas postoji i povećana potreba za razvojem sustava rane dijagnostike i zdravstvenog nadzora te veća spremnost za usvajanjem digitalnih zdravstvenih rješenja.

Ponovnom upotrebom zdravstvenih podataka na različite načine možemo povećati vrijednost tih podataka i pomoći u omogućavanju ovih poboljšanja. Klinički podaci mogu se kombinirati s podacima prikupljenim iz drugih izvora, kao što su evidencija o zahtjevima za bolovanje ili naknadu zdravstvenog osiguranja, ili pak s pametnih uređaja i nosivih tehnologija. Ti podaci se zatim mogu anonimizirati i agregirati kako bi se generirali novi uvidi te optimiziralo zdravlje stanovništva, poboljšalo zdravlje i iskustva pacijenata, stvorili učinkovitiji zdravstveni sustavi te potaknule inovacije. Ova sekundarna upotreba zdravstvenih podataka može omogućiti širok raspon prednosti u cijelom zdravstvenom sustavu. To uključuje mogućnosti za optimizaciju usluge, smanjenje zdravstvenih nejednakosti boljom raspodjelom resursa i poboljšanje personalizirane zdravstvene skrbi – primjerice usporedbom režima liječenja za osobe sa sličnim osobinama bolesti. Također sekundarna upotreba podataka može pomoći inovacijama proširenjem istraživačkih podataka kako bi se procijenilo hoće li nove terapije djelovati na širu populaciju.

Kako je navedeno u Nacionalnom strateškom okviru protiv raka, pristup podatcima o vrstama raka i njihovim karakteristikama, praćenje procesa i ishoda na temelju tih podataka, nužni su za prepoznavanje rizika i usvajanje odluka u zdravstvenoj politici. Ove informacije također trebaju biti jedan od ključnih alata u procjeni implementacije Nacionalnog plana. Ti su podatci osnova za daljnje istraživanje te širenje informacija i znanja o raku. Unatoč znatnom poboljšanju epidemioloških podataka o raku prikupljenih u Republici Hrvatskoj, prvenstveno zbog uvođenja Registra za rak, postoje brojne prepreke koje sprječavaju daljnji napredak na tom području.

Nažalost, trenutno ne postoje nikakve specifične upute i propisi o vrsti podataka koje mora sadržavati medicinska evidencija onkološkog pacijenta (povijest bolesti, nalazi patologa, izvještaj o operaciji itd.). Obično su liječnički zapisi deskriptivnog ili narativnog oblika i teško ih je naknadno koristiti. Zbog svega navedenog potrebno je standardizirati medicinsku dokumentaciju prikupljanje podataka, vrste podataka, izvore podataka i njihovo korištenje i interpretaciju.

Zbog nedostatka standardiziranih informacija, također je nemoguće uspoređivati kvalitetu liječenja među raznim bolnicama. Te prepreke obuhvaćaju: nedostatak povezanosti podataka među ustanovama koje imaju pristup podatcima o raku, fragmentiranost prikupljenih informacija, nedostatna informatička infrastruktura sudionika u sustavu zdravstvene skrbi i nedostatna razina znanja o kvaliteti onkološke skrbi u Republici Hrvatskoj. Ti bi podatci bili iznimno važni ustanovama koje financiraju onkološku skrb (broj komplikacija koji je iznad prosjeka u osnovi znači bitno veće troškove liječenja), a isto tako i samim pacijentima (na temelju podataka, pacijent može odabrati ustanovu koja postiže najbolje rezultate).

Stoga je potrebno uspostaviti nacionalnu informatičku onkološku mrežu za potrebe  Nacionalne baze onkoloških podataka u koju će se povezati i upisivati podaci iz bolničkih informacijskih sustava (IBIS) i drugih sustava automatizmom i koja će bila kompatibilna i paralelna s BIS-ovima, a koja neće dodatno opteretiti zdravstvene radnike.

Preduvjet za stvaranje nacionalne informatičke onkološke mreže jest stvaranje zajedničke i standardizirane zdravstvene dokumentacije u elektroničkom obliku s elektroničkom dostavom podataka u Nacionalnu onkološku bazu podataka i Registar za rak.

U nacionalnu informatičku onkološku mrežu moraju se uključiti sve onkološke ustanove u Republici Hrvatskoj. Unutar nacionalne informatičke onkološke mreže mogli bi se ugraditi i odgovarajući algoritmi osnovnih dijagnostičkih procedura nužnih za započinjanje liječenja najčešćih dijagnoza kako bi se standardiziralo liječenje na svim razinama u Republici Hrvatskoj, od malih onkoloških ambulanti do kliničkih bolničkih centara.

Umrežavanje onkoloških ustanova/centara potrebno je urediti sukladno modernim informatičkim standardima uz poštivanje svih pozitivnih zakonskih propisa. To se na prvom mjestu odnosi na informatičku sigurnost te zaštitu osobnih podataka.

Pozivamo Vas da nam se virtualno pridružite na:

„DIGITALNA (R)EVOLUCIJA U ONKOLOGIJI – OD A.I. DO SEKUNDARNE UPORABE ZDRAVSTVENIH PODATAKA“

Panel 2 |  20. siječnja 2021. (14-15h)

Panelisti:

• prim. dr. sc. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica Ministra zdravstva
• prof. dr. sc. Marko Jakopović, spec. interne medicine, pulmolog Pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinika za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb
• doc. dr. sc. Tomislav Sokol, MEP
• prof. dr. sc. Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka
• predstavnik kompanije CISCO

Moderatorica:

Anita Galić, Health Hub

LINK ZA REGISTRACIJU I BESPLATNO VIRTUALNO PRIDRUŽIVANJE:

https://upuz.webex.com/upuz/onstage/g.php?MTID=e2db95188885591a2944835b74779f2e5

ZLATNI SPONZOR