Europski strukturni i investicijski fondovi
 
.
.
 
.
.
 
.
.
 
Hrvatska liga protiv raka
27.08.2023.
Plastičnim čepovima do skupih lijekova – i Vi možete pomoći
08.07.2023.
„ACAP Medical day“ u sklopu konferencije „Connecting the Doers: taking Croatia to the Next Level“
26.05.2023.
Održana akcija 12 minuta kretanja protiv raka
02.05.2023.
Održan okrugli stol povodom tjedna cijepljenja – o važnosti cijepljenja protiv HPV-a
24.04.2023.
Održan simpoziji o ulozi udruga u implementaciji Nacionalnog strateškog okvira protiv raka do 2030.
24.04.2023.
Romana Jerković održala konferenciju u EU parlamentu “Time to screen!”
18.04.2023.
60 sekundi za spasiti život
26.03.2023.
Održan 27. Dan narcisa
17.03.2023.
Prof. Eljuga ususret Danu narcisa, simbolu upozorenja na rak dojke
12.02.2023.
Hrvatska liga protiv raka sjajnim donatorskim koncertom proslavila rođendan!
01.02.2023.
Održan 6. hrvatski simpozij o prevenciji početnog raka vrata maternice (26-28.1.2023.)
21.01.2023.
Održan 16. Dan mimoza i Nacionalni dan borbe protiv raka vrata maternice
 

Rak grla

Što je to rak grla?

Rak grla (karcinom larinksa) je zloćudni tumor koji nastaje kad se u tkivu grla pojave i počnu razvijati maligne (zloćudne) tumorske stanice koje isto to tkivo počnu razarati.

Naziv grlo je širi pojam za donji dio dišno-probavnog puta koji čine ždrijelo i grkljan. U grkljanu se nalaze glasiljke koje pod utjecajem zračne struje iz pluća vibriraju što dovodi do stvaranja glasa. Tako stvoreni glas u ždrijelu, ustima i nosu se oblikuje (artikulacija i rezonacija) što dovodi do stvaranja čovjeku svojstvenog, konačnog i prepoznatljivog govora.

Koji su uzroci pojave karcinoma grla?

Dosadašnjim istraživanjivanjima je nedvojbeno dokazano da znatno raste rizik od nastanka karcinoma grla zbog:

    pušenja duhana i konzumiranja alkoholnih pića (osobito je opasno udruženo djelovanje ova dva faktora rizika)

    nepravilne ishrane (hrana siromašna bjelančevinama, vitaminima i mineralima)

    smanjene otpornosti organizma i oslabljen imuni sustava,izloženosti štetnim kemikalijama i tvarima (boje, lakovi, prašina, dim)

    gastroezofagealnog refluksa

Koliko se često javlja karcinom grla i kod koga?

Od karcinoma grla skoro dvostruko češće oboljevaju muškarci. Godišnje u Hrvatskoj od karcinoma grla oboli oko 550 do 600 osoba. Najčešće su to pacijenti srednje i starije dobi (između 50 i 70 godina). Zadnjih godina primjetan je rast pojavnosti karcinoam grla kod žena i kod mlađih osoba.

Koji su najčešći znakovi nastanka raka grla?

Najčešći simptomi (znakovi) bolesti su:

    promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa (kod karcinoma glasiljki vrlo rani znak bolesti)

    otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu

    oteklina (čvor) na vratu

    otežano disanje

    neugodan (smrdljiv) zadah iz usta

    gubitak na tjelesnoj masi u kratkom vremenskom razdoblju

Kako se postavlja dijagnoza karcinoma grla?

Ako se pojave bilo koji od navedenih znakova bolesti, potrebno je javiti se liječniku. Liječnik može pregledom grla (laringoskopija) i uz pomoć endoskopskih instrumenata postaviti sumnju na karcinom grla ,te uzimanjem uzorka promjenjenog tkiva (biopsija) i patohistološkom analizom postaviti konačnu dijagnozu.

Za detaljnu procjenu proširenosti bolesti danas nam služe i suvremena dijagnostička pomagala kao što su pregled ultrazvučnim uređajima sa ili bez citološke punkcije, kompjuterizirana tomografija (CT, MSCT), magnetna rezonancija (MR), pozitron-emisijska tomografija (PET-CT) i dr.

Kako se liječi rak grla?

Liječenje karcinoma grla može biti kirurško (laringektomije), „zračenjem“ (radioterapija) i citostaticima (kemoterapija). Koji će način liječenja biti odabran za određenog bolesnika ovisi o brojnim čimbenicima. To su najčešće veličina i lokalizacija tumora, opće stanje bolesnika (pridružene bolesti pluća, srca, jetre, bubrega...), postojanje metastaza na vratu ili udaljenih metastaza.

Zadaća svakog od navedenih načina liječenja je izliječiti bolest i pri tom očuvati i osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, funkcije grla.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje uvijek se mora prilagoditi stadiju bolesti i općem stanju bolesnika. Danas postoje u mnogobrojne metode kirurškog liječenja, a zajednički cilj im je potpuno odstranjenje tumora uz što je moguće veću poštedu zdravog tkiva i funkcija grla (disanje, gutanje i govor).

Parcijalne operacije

Kod početnih, ranih tumora moguće je poštednim (parcijalnim) operativnim zahvatima odstraniti tumor i dio grkljana u kojem se nalazi tumor. Pri tome je očuvan prirodan način disanja, gutanja i govora. U tu skupinu operacija spadaju:

    endoskopske laserske operacije - za ovakve operacije najčešće nije potrebna traheostoma (umjetni otvor na dušniku)

    vertikalne i horizontalne parcijalne operacije - kod većine ovih operacija potrebna privremena traheostoma

    tročetvrtinske (tree quarter) laringektomije - potrebna privremena traheostoma

Totalne laringektomije

Totalne laringektomije su operacije kojima se kirurški uklanja cijeli grkljan s tumorom i dijelom okolnog tkiva. Pri tome je neophodno odvajanje dušnika od ždrijela i jednjak, pa operirani pacijenti dišu kroz otvor na prednjoj strani vrata. Ovakav otvor se zove traheostoma i ona je kod pacijenata kod kojih je učinjena totalna laringektomija, definitivna i ostaje cijeli život. Gutanje se odvija prirodnim putem, a kako su obje glasnice odstranjene onemogućen je govor prirodnim načinom.

Postoperativna radioterapija

Često je nakon kirurškog liječenja zbog uznapredovale tumorske bolesti i postojanja metastaza, potrebno provesti i radioterapiju ili/i kemoterapiju. 

Rehabilitacija glasa i govora nakon totalne laringektomije

Kod ljudi kod kojih je operativno odstranjen grkljan ne postoji mogućnost stvaranja prirodnog glasa i govora. Međutim, danas je moguće omogućiti govor i nakon totalne laringektomije i to na više načina. Niti jedna od metoda koje se danas koriste nije univerzalna i pogodna za sve pacijente. Ovisno o općem stanju pacijenta, motiviranosti za određeni metodu, mogućnostima zdravstvenih ustanova i educiranosti i sklonostima liječnika i rehabilitatora – logopeda, vrši se izbor najpogodnije metode. Osnovne metode su:

Govorne proteze

U zadnje vrijeme najčešćih metoda rehabilitacije govora. Radi se o kirurškom postupku kojim se preko ugrađene govorne protezice (govorni ventil) provede zračna struja iz pluća i dušnika u jednjak i ždrijelo gdje se formira glas.  Protezica se može ugraditi odmah, u tijeku laringektomije (primarna ugradnja) ili se može ugraditi u bilo koje vrijeme nakon laringektomije (sekundarna ugradnja).

Glasovna rehabilatacija pomoću govornih proteza je vrlo brza, a kvaliteta glasa i govora je bolja nego nakon rehabilitacije ezofagealnim govorom ili elektrolarinksom. Zamjena govornih protezica se vrši vrlo jednostavno, dva do tri puta godišnje.

Ezofagealni govor

Zahtijeva više vremena za učenje govora, a rehabilitacija se provodi pod nadzorom logopeda.

Elektrolarinks

Rehabilitacije uz pomoć elektroničkog pomagala koje proizvodi vibracije koje se prenose na stijenke ždrijela gdje se uobličuju (artikuliraju) u govor.

 

Autor: Prof.dr.sc. Mirko Ivkić, dr.med.

 
Hrvatska liga protiv raka
 
Ilica 197, 10000 Zagreb, Hrvatska
Email: info@hlpr.hr
Tel: + 385 1 3775-572
Tel: + 385 99 5361 386
Molimo da Vaše cijenjene donacije i novčane priloge umjesto vijenca uplatite na:

Hrvatska liga protiv raka
Zagreb, Ilica 197
OIB: 78350077391
IBAN: HR15 2340 0091 1000 10320
SWIFT (BIC) PBZGHR2X
GDJE SE NALAZIMO
HLPR - LOKACIJA
Pomoć u prevenciji i liječenju raka