Europski strukturni i investicijski fondovi
 
Hrvatska liga protiv raka
14.10.2021.
TIME TO ACT CROATIA
05.10.2021.
Dan Dojki podsjeća nas na važnost prevencije koja spašava život
27.09.2021.
Međunarodni Dan dojki i BRA Day
22.09.2021.
Svečana dodjela nagrade „Velebitska degenija“
20.09.2021.
Započelo drugo virtualno izdanje trke u čast oboljelih od zloćudnih bolesti
16.09.2021.
Terry Fox Run Hrvatska najavljuje – I ove godine družimo se virtualno!
28.06.2021.
Hrvatska i Europa mogu „dekodirati“ rak te spriječiti čak 40% slučajeva
25.06.2021.
Pridružite nam se na virtualnoj konferenciji „DEKODIRAJMO RAK – POBIJEDIMO RAK!“
13.05.2021.
Besplatna online predavanja za onkološke bolesnike
30.03.2021.
Webinar o raku dojke Hrvatske lige protiv raka u prigodi 25. Dana narcisa
26.03.2021.
Zagrebačke fontane zasvijetlile u znaku 25. Dana narcisa
25.03.2021.
Najava 25. Dana narcisa
 

MAMOGRAFIJA - i dalje pregled koji život znači

 

Medicina i tehnika napreduju, ali napreduju i tumori u svojoj nepredvidljivosti, agresivnosti i otpornosti. Istražuju se i otkrivaju nove dijagnostičke i terapijske metode, ali nikad savršena metoda. Ni mamografija nije savršena metoda niti po svojoj štetnosti, niti po svojoj korisnosti. Ali njezina štetnost uz, naravno, pravilnu primjenu, jako je mala u odnosu na njezinu korisnost. Pod rizikom od raka dojke u Hrvatskoj je svaka deseta do jedanaesta žena što ovu bolest svrstava u vrlo čestu i s obzirom na njezinu prirodu i posljedice vrlo tešku za oboljelu osobu i opterećujuću za širu društveno-ekonomsku zajednicu. Pravi i jedinstveni uzrok bilo kojeg raka pa tako i raka dojke nije dostatno poznat da bismo mogli spriječiti nastajanje raka. Ono što možemo jest otkriti ga dovoljno rano dok se nije proširio po tijelu. Iako veličina tumora nije jedini važan prognostički čimbenik kod raka, u onkologiji još uvijek vrijedi sintagma "što manji to bolje". Kod raka dojke srećom postoji metoda kojom se rak u većini slučajeva ( više od 80%) može otrkriti u početnoj fazi dok je bolest još lokalizirana u dojci.

 

Prema definiciji iz medicinskih udžbenika da bismo neku javnozrdavstveno važnu bolest detektirali na velikom broju ljudi i da bi to imalo medicinsko-ekonomsko opravdanje moramo imati odgovarajuću metodu pregleda. Dijagostička procedura postaje pogodna za primjenu kao probirna metoda ako udovoljava SVIM sljedećim kriterijima:

-da je dostatno učinkovita
-da je lako primjenjiva na velikom broju ljudi
-da je lako dostupna
-da nije skupa


Mamografija jedina udovoljava svim ovim kriterijima i stoga se smatra najboljim načinom za rano otkrivanje raka dojke u žena starijih od 50 godina.

 

Probirnoj mamografiji podvrgavaju se samo zdrave najugroženije žene, a to su žene od 50 do 69 godina među kojima se krije čak više od 50% od ukupnog broja novooboljelih na godinu u Hrvatskoj. To je golem problem kojeg ne može riješiti pojedinac ili lokalna zajednica. Na takav problem mora reagirati država. Drugo, jedina metoda kojom se brzo, jednostavno, dostatno učinkovito i objektivno može pregledati veliki broj žena, odnosno njihovih dojki jest mamografija. Ali nije idealna, kao što nisu ni druge dijagnostičke metode u medicini. Mlađe žene od 50 godina imaju više žljezdanog tkiva u dojci, a manje masnog (iako ni ovo nije pravilo) pa ovakav pregled njihovih dojki u pravilu nije dostatno pouzdan. One se stoga niti ne pozivaju na probirnu mamografiju. Mada bi i o tome trebalo razmisliti. Naime, žene mlađe od 50 godina često imaju agresivnije tumorske procese u dojkama koji bržo rastu i brže se šire po tijelu, nego recimo kod žena starijih od 60 godina. Češćom mamografijom iza koje bi uslijedio i ultrazvučni pregled mogao bi se smanjiti broj uznapredovalijih tumorskih procesa i kod ovih žena. Točno je da je žljezdano tkivo u dojkama mlađih žena osjetljivije na zračenje nego u starijih i da kod njih osobito treba paziti na nepotrebno zračenje, iako napominjem da moderni uređaji za mamografiju upotrebljavaju x-zrake male energije, a apsorbirana energija po jednom snimanju (4 mamografske slike) višetruko je manja nego što osoba ukupno može primiti tijekom godine dana i iznosi 0,7 mSv. Čak i ukupna doza nakon dvadesetak i više mamografija nije dovoljna da bi izazvala nastanak tumora. Da pluća apsorbiraju manju dozu zračenja ( od 0,1 mSv) nego dojke nije ništa novo. Pluća apsorbiraju manju dozu zračenja i od mnogih drugih organa u ljudskom tijelu. Ali isto tako RTG pluća ima malu dijagnostičku vrijednost u detekciji početnog raka pluća i nije se pokazao kao dobra probirna metoda. CT je u tom smislu neusporedivo bolji, ali i neusporedivo štetniji. U samo jednom snimanju prsnog koša CT-om dobije se doza zračenja koju tijelo apsorbira iz svoje okoline u 2 godine. Čak 7 mSv. I ne zaboravite, prilikom snimanja CT prsnog koša dozu zračenja dobivaju i dojke.

 

Kao i bilo koja druga metoda pretrage ljudskog organizma i mamografija ima lažno negativnih nalaza (8 do 10%), a to znači da se njome ne uspije uočiti tumor koji je već prisutan. Tumor može biti jednake gustoće kao i okolno tkivo pa se ne vidi ili je okolno tkivo toliko gusto da prekriva tumor ili je mamografska snimka tehnički loše napravljena ili je naprosto liječnik previdio suptilne znake tumorskog procesa. U sklopu nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke mamografske snimke obvezno očitavaju dva liječnika, a odnedavno je uvedena i kontrola kvalitete samih snimaka i točnosti nalaza od strane nezavisne kontrolne komisije što osigurava visoku kvalitetu programa.

 

Ako liječnici procjene da mamografija nije dostatno pouzdana svaku ženu će uputiti i na ultrazvučni pregled dojki koji također ima lažno negativnih nalaza kao što ih ima i magnetska razonanca dojki koja se također primjenjue u Hrvatskoj. Ultrazvuk, a osobito magnetska rezonanca su daleko kompliciraniji načini pregleda dojki, skuplji su i teže ih je objektivizirati.

 

Iako su temeljne metode pregleda dojki po svojoj prirodi posve različite, one su nadopunjujuće. Ono što se ne može jednom može se drugom ili trećom.

 

Najveća prednost mamografije nad drugim metodama jest detekcija patoloških mikrokalcifikata. To su sitne nakupine kalcija koje uz određene uvjete mogu biti jedini znak raka u dojci i koji se vide isključivo mamografski.

 

Hrvatsko senološko društvo donijelo je smjernice odnosno algoritme pregleda dojki u kojima je jasno naznačeno kad koji pregled dojki preba učiniti.

 

Oni su naravno općeniti i orjentacijski. U praksi liječnik svakoj ženi "kroji"algoritam kontrolnih pretraga ovisno o svim anamnestičkim podacima, kliničkom nalazu, ultrazvučnom i mamografskom nalazu te drugim bitnih parametrima.

 

Stoga, nekim ženama doslovno treba raditi mamografiju svake godine, a nekima nije potrebna ni nakon 2 g. Autori članka u kojem se na vrlo grub način iznose iskrivljene znanstvene činjenice očito nisu svjesni težine svoga djela. Vjerojatno nisu imali prilike iskusiti zloćudnu tumorsku bolest osobno i u svojoj obitelji i suočiti se sa svim njenim posljedicama što ih donosi nesposobnost i patnja bliskog člana obitelji. Sretna sam što još uvijek svom ocu i svojim tetama mogu čestitati Božić i zaželjeti im sve najbolje i u njihovoj Novoj godini.



Drage žene, odazovite se stoga na mamografske i druge važne preglede dojki- preglede koji život znače. Svima vama želim Sretan i blagoslovljen Božić i nadasve puno zdravlja u Novoj 2010. g.



Vaša liječnica i tajnica Hrvatske lige protiv raka:

Ilona Sušac, dr. med.

spec. onkologije i radioterapije

 
Hrvatska liga protiv raka
 
Ilica 197, 10000 Zagreb, Hrvatska
Email: info@hlpr.hr
Tel: + 385 1 3775-572
Fax: + 385 1 3775-568
Molimo da Vaše cijenjene donacije i novčane priloge umjesto vijenca uplatite na:

Hrvatska liga protiv raka
Zagreb, Ilica 197
OIB: 78350077391
IBAN: HR15 2340 0091 1000 10320
SWIFT (BIC) PBZGHR2X
GDJE SE NALAZIMO
HLPR - LOKACIJA
Pomoć u prevenciji i liječenju raka