Rak usne šupljine i grla (karcinom orofarinksa) je zloćudni tumor koji nastaje kad se u tkivu u području grla pojave i počnu razvijati maligne (zloćudne) tumorske stanice koje isto to tkivo počnu razarati.

Ovi karcinomi obuhvaćaju karcinome koji nastaju na usnicama, nepcu, postraničnim dijelovima ili dnu usne šupljine, jeziku, tonzilama ili na stijenkama grla.

Naziv grlo je širi pojam za donji dio dišno-probavnog puta koji čine ždrijelo (farinks) i grkljan (larinks). U grkljanu se nalaze glasiljke koje pod utjecajem zračne struje iz pluća vibriraju što dovodi do stvaranja glasa. Tako stvoreni glas u ždrijelu, ustima i nosu se oblikuje (artikulacija i rezonacija) što dovodi do stvaranja čovjeku svojstvenog, konačnog i prepoznatljivog govora.

Liječnici često u skupinu karcinoma usta i grla svrstavaju i karcinome nosa. Te tri vrte karcinoma liječnici svrstavaju u zajedničku skupinu zbog određenih sličnosti. Sličnosti su prvenstveno vrsta karcinoma i uzroci. Više od 90% karcinoma usta, nosa i grla su karcinomi pločastih stanica, što znači da se rak razvija u pločastim stanicama koje oblažu unutrašnjost usta, nosa ili grla. Većina bolesnika koji imaju rak usta, nosa ili grla puše duhan, piju alkohol ili oboje. Jedan od uzročnik nekih tipova karcinoma je virusna infekcija. HPV može uzrokovati rak u ustima i grlu, a Epstein-Barr virus može uzrokovati nazofaringealni rak.

Koji su rizični čimbenici za pojavu karcinoma grla?

Dosadašnjim istraživanjima je dokazano da znatno raste rizik od nastanka karcinoma grla zbog:

• pušenja duhana i konzumiranja alkoholnih pića (osobito je opasno udruženo djelovanje ova dva faktora rizika)
• virusna infekcija: infekcija humanim papiloma virusom (HPV-a) ili Epstein-Barr virusom
• smanjena otpornosti organizma i oslabljen imuni sustava,izloženosti štetnim kemikalijama i tvarima (boje, lakovi, prašina, dim)
• gastroezofagealni refluks

Koliko se često javlja karcinom usta i grla i kod koga?

Od karcinoma grla skoro dvostruko češće oboljevaju muškarci. Godišnje u Hrvatskoj od karcinoma usne šupljine i grla oboli oko 600 do 700 osoba. Češće oboljevaju muškarci. Najčešće su to pacijenti srednje i starije dobi (između 50 i 70 godina). Posljednjih godina primjetan je rast pojavnosti karcinoma grla kod žena i kod mlađih osoba. 

Koji su najčešći znakovi nastanka raka usta i grla?

Najčešći simptomi (znakovi) bolesti su:

• promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa (kod karcinoma glasiljki vrlo rani znak bolesti)
• otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu
• oteklina (čvor) na vratu
• bolna otvorena ranica ili rastuća tvorba u ustima
• otežano disanje
• neugodan (smrdljiv) zadah iz usta
• gubitak na tjelesnoj masi u kratkom vremenskom razdoblju

Kako se postavlja dijagnoza karcinoma usta i grla?

Za postavljanje dijagnoze ove vrste raka važan je pregled liječnika ili stomatologa.

Ako osoba primijeti neki od navedenih znakova bolesti, potrebno je javiti se liječniku. Liječnik može pregledom grla (laringoskopija) i uz pomoć endoskopskih instrumenata postaviti sumnju na karcinom grla ,te uzimanjem uzorka promjenjenog tkiva (biopsija) i patohistološkom analizom postaviti konačnu dijagnozu.

Za detaljnu procjenu proširenosti bolesti danas nam služe i suvremena dijagnostička pomagala kao što su pregled ultrazvučnim uređajima sa ili bez citološke punkcije, kompjuterizirana tomografija (CT, MSCT), magnetna rezonancija (MR), pozitron-emisijska tomografija (PET-CT) i dr.

Kako se liječi rak grla?

Liječenje karcinoma grla može biti kirurško (laringektomije), „zračenjem“ (radioterapija) i citostaticima (kemoterapija). Koji će način liječenja biti odabran za određenog bolesnika ovisi o brojnim čimbenicima. To su najčešće veličina i lokalizacija tumora, opće stanje bolesnika (pridružene bolesti pluća, srca, jetre, bubrega…), postojanje metastaza na vratu ili udaljenih metastaza.

Zadaća svakog od navedenih načina liječenja je izliječiti bolest i pri tom očuvati i osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, funkcije grla.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje uvijek se mora prilagoditi stadiju bolesti i općem stanju bolesnika. Danas postoje u mnogobrojne metode kirurškog liječenja, a zajednički cilj im je potpuno odstranjenje tumora uz što je moguće veću poštedu zdravog tkiva i funkcija grla (disanje, gutanje i govor).

Parcijalne operacije

Kod početnih, ranih tumora moguće je poštednim (parcijalnim) operativnim zahvatima odstraniti tumor i dio grkljana u kojem se nalazi tumor. Pri tome je očuvan prirodan način disanja, gutanja i govora. U tu skupinu operacija spadaju:

• endoskopske laserske operacije – za ovakve operacije najčešće nije potrebna traheostoma (umjetni otvor na dušniku)
• vertikalne i horizontalne parcijalne operacije – kod većine ovih operacija potrebna privremena traheostoma
• tročetvrtinske (tree quarter) laringektomije – potrebna privremena traheostoma

Totalne laringektomije

Totalne laringektomije su operacije kojima se kirurški uklanja cijeli grkljan s tumorom i dijelom okolnog tkiva. Pri tome je neophodno odvajanje dušnika od ždrijela i jednjak, pa operirani pacijenti dišu kroz otvor na prednjoj strani vrata. Ovakav otvor se zove traheostoma i ona je kod pacijenata kod kojih je učinjena totalna laringektomija, definitivna i ostaje cijeli život. Gutanje se odvija prirodnim putem, a kako su obje glasnice odstranjene onemogućen je govor prirodnim načinom.

Postoperativna radioterapija

Često je nakon kirurškog liječenja zbog uznapredovale tumorske bolesti i postojanja metastaza, potrebno provesti i radioterapiju ili/i kemoterapiju.

Rehabilitacija glasa i govora nakon totalne laringektomije

Kod ljudi kod kojih je operativno odstranjen grkljan ne postoji mogućnost stvaranja prirodnog glasa i govora. Međutim, danas je moguće omogućiti govor i nakon totalne laringektomije i to na više načina. Niti jedna od metoda koje se danas koriste nije univerzalna i pogodna za sve pacijente. Ovisno o općem stanju pacijenta, motiviranosti za određeni metodu, mogućnostima zdravstvenih ustanova i educiranosti i sklonostima liječnika i rehabilitatora – logopeda, vrši se izbor najpogodnije metode. Osnovne metode su:

Govorne proteze

U zadnje vrijeme najčešćih metoda rehabilitacije govora. Radi se o kirurškom postupku kojim se preko ugrađene govorne protezice (govorni ventil) provede zračna struja iz pluća i dušnika u jednjak i ždrijelo gdje se formira glas.  Protezica se može ugraditi odmah, u tijeku laringektomije (primarna ugradnja) ili se može ugraditi u bilo koje vrijeme nakon laringektomije (sekundarna ugradnja).

Glasovna rehabilatacija pomoću govornih proteza je vrlo brza, a kvaliteta glasa i govora je bolja nego nakon rehabilitacije ezofagealnim govorom ili elektrolarinksom. Zamjena govornih protezica se vrši vrlo jednostavno, dva do tri puta godišnje.

Ezofagealni govor

Zahtijeva više vremena za učenje govora, a rehabilitacija se provodi pod nadzorom logopeda.

Elektrolarinks

Rehabilitacije uz pomoć elektroničkog pomagala koje proizvodi vibracije koje se prenose na stijenke ždrijela gdje se uobličuju (artikuliraju) u govor.

Prevencija

Za prevenciju je važno izbjegavanje rizičnih čimbenika (alkohol, pušenje), cijepljenje protiv HPV-a te redovito održavanje higijene i zdravlja usne šupljine i zuba.

Za rano otkrivanje, koje je ključno za uspješno liječenje važni su redoviti i preventivni pregledi kod stomatologa, a u slučaju pojave simptoma i otorinolatringologa.

Više informacija o karcinomima usne šupljine i grla možete pročitati na ovim poveznicama:

https://ligaprotivraka.hr/tumori-glave-i-vrata/tumori-usne-supljine-i-orofarinksa/

https://ligaprotivraka.hr/tumori-glave-i-vrata/tumori-grkljana/

https://ligaprotivraka.hr/tumori-glave-i-vrata/