IZBORNIK
ODABERI TEMU
Rak dojke najčešći je oblik zloćudne bolesti kod žena u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta.
U Hrvatskoj je rak dojke najčešći oblik zloćudne bolesti i treći maligni uzrok smrti u žena, nakon raka pluća te debelog i završnog crijeva te u Hrvatskoj od ovog oblika raka svake godine oboli novih 3000 žena. Prema podacima registra za rak u Republici Hrvatskoj u 2022. godini zabilježeno je 3088 novih slučajeva raka dojke ( stopa 154,8/100.000), a od ove zloćudne bolesti umrlo je u 2023. godini 707 žena ( stopa 35,5/100.000).
Zbog demografskih promjena i prevalencije (proširenost) rizičnih čimbenika možemo očekivati da će broj novih slučajeva i dalje rasti. Posljednjih 20-ak godina incidencija (učestalost) raka dojke u RH je u porastu, a značajan dio povećanja broja novooboljelih možemo objasniti uvođenjem nacionalnog programa probira na rak dojke 2006. godine kojim su se omogućili redoviti pregledi za rano otkrivanje bolesti. Predviđa se da će svaka 10. žena oboljeti od raka dojke. Trend mortaliteta nakon niza godina stabilnog trenda, posljednjih 8 godina je u padu, i to za 25 -30% u odnosu na godine s najvećim brojem umrlih žena. Prema podacima Eurostata za 2021. RH ima niže stope mortaliteta od raka dojke od prosjeka EU te svega 9 zemalja ima nižu smrtnost od RH.
Većina slučajeva raka dojke dijagnosticira se kod starijih žena – najviše stope su u skupini žena između 65 i 69 godina. No, unatoč tome što je više od 80% novooobljelih starije od 50 godina, iako rjeđe, od raka dojke mogu oboljeti i mlađe žene, pa je stoga važno da se već od najranije mladosti započne sa redovitim pregledima grudi.
Nažalost, ne znamo razlog koji navodi stanicu da se „otme“ kontroli, počne nekontrolirano rasti uzrokuje malignu bolest. Neki tumori dojke (od 5-10 %) nastaju zbog oštećenja gena, a neki pak zbog vanjskih čimbenika.
Poznati su neki RIZIČNI ČIMBENICI za nastanak raka dojke:
Žene koje su operirale karcinom jedne dojke također imaju veći rizik da se bolest pojavi i na drugoj dojci.
Kako samo djelomično možemo djelovati na sprječavanje bolesti, a u slučaju genetske predispozicije ne postoji način spriječavanja, jako je važno bolest otkriti u početnoj fazi. Stoga je važno već od najranije mladosti započeti s redovitim pregledima grudi.
Kada tumor otkrijemo na vrijeme (veličine do 1 cm), izlječiv je u 98% slučajeva dok je 5 godišnje preživljenje kod uznapredovalog stadija bolesti od 35-75%. Za prognozu i ishod bolesti je osim veličine bitna i vrsta karcinoma, stupanj njegove zloćudnosti (gradus), proširenost u pazušne limfne čvorove, hormonski status i tzv. HER-2 status. HER-2 status (Human Epidermal Growth Factor Receptor 2) označava prisutnost ili odsutnost proteina na stanicama raka dojke koji ima ključnu ulogu u rastu i podjeli stanica. Prisutnost tog proteina u nekim oblicima raka dojke može potaknuti brz rast tumora. Svi navedeni parametri važni su i za vrstu liječenja raka dojke.
Poboljšanje ishoda liječenja i smanjenje smrtnosti od raka dojke možemo smanjiti jedino redovitim pregledima.
Najčešće dijagnostičke metode su:
MR (magnetska rezonancija) nije uobičajena rutinska pretraga, ali se kod nekih vrsta tumora treba primijeniti (sumnja na multicentričnost tumora), kod mladih žena koje imaju izrazito gusto žljezdano tkivo i kod žena s dokazanom genetskom predispozicijom za rak dojke ( mutacije u BRCA1 i BRCA2 genima).
SAMOPREGLED
Iako samo upotpunjuje liječničke preglede, važno ga je redovito provoditi. Potrebno ga je provoditi od rane mladosti, jer žena koja dobro upozna vlastito tkivo može uočiti promjenu (kvržicu) ili bilo koju drugu promjenu na dojci (promjene na koži, crvenilo, otok, bol, iscjedak). Pregledavati se treba između 6. i 10. dana menstrualnog ciklusa, jer je tada dojka najmanje ‘čvornata’. Samopregled dojki korisno je učiniti tijekom tuširanja. Postupak samopregleda dojke možete vidjeti ovdje.
MAMOGRAFIJA
Još je uvijek najčešća metoda pregleda. Snimanje dojki rendgenskim zrakama nije štetno (aparati nove generacije minimalno zrače) kako to neki misle, jer se tako mogu otkriti tumori koji nisu klinički opipljivi (pogotovo ako se na snimci prikažu sumnjivi ‘MIKROKALCIFIKATI’). Važno je naglasiti da se na mamografiji ne mogu prikazati svi postojeći tumori (lažno negativnih nalaza je čak do 30% ) pogotovo kada se radi o gustim dojkama s većim udjelom žljezdanog tkiva.
ULTRAZVUK
Smatra se potpuno neškodljivom metodom, bezbolnom i, za razliku od mamografije, nema izlaganja ionizirajućem zračenju. Metoda je izbora za prikaz dojki u mladih žena, trudnica, ali i komplementarna metoda mamografiji kod žena s mamografski gustim dojkama. Često se koristi kod punkcija i biopsija lezija u dojkama i punkcija aksilarnih limfnih čvorova. Jednako je vrijedna metoda kao i mamografija jer može razlikovati cistu od solidnog tumora (neki se karcinomi mogu razlučiti samo ultrazvučno).
CITOPUNKCIJA I ‘CORE’ biopsija
Pomažu nam da dođemo lakše do prave dijagnoze, ali nam koji puta niti jedna od ovih metoda ne može dati siguran odgovor već se odlučujemo za kirurški zahvat (KIRURŠKA BIOPSIJA) i time dobivamo PHD (patohistološku dijagnozu) o čemu ovisi daljnji postupak (nastavak kirurškog liječenja, radioterapija, kemoterapija, hormonska terapija, imunoterapija).
Kod nekih vrsta karcinoma ili pak zbog njegove lokacije, potrebno je preventivno odstraniti cijelu dojku, ali se nakon toga može dojka rekonstruirati silikonskim implantatom ili vlastitim tkivom. Takav je zahvat posebno opravdan u mlađih žena jer se tako ne narušava ‘ženstvenost’ koja je važna za nju samu, obitelj i cijelu zajednicu.
Preporučeni PREGLEDI za rano otkrivanje raka dojke:
U dobi 20-35 godina:
U dobi 35-40 godina:
U dobi iznad 40 godina:
MR dojki jedanput godišnje za žene koje imaju dokazane genske mutacije i njihove netestirane srodnice u prvoj obiteljskoj liniji (majka, otac, kći, sin, sestra, brat)
Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke usvojila je Vlada Republike Hrvatske na sjednici 29. lipnja 2006. godine. Njime su obuhvaćene sve žene u RH u dobi od 50 do 69 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine, a poziv za besplatan mamografski pregled šalje se na kućnu adresu. Cilj je ovog organiziranog probira smanjiti smrtnost od raka dojke za 25 – 30 %, otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas te poboljšati kvalitetu života oboljelih od raka dojke.
U sklopu nacionalnog programa se sve žene u dobi od 50 do 69 godine pozivaju na mamografski pregled svake dvije godine, a u cilju što ranijeg otkrivanja bolesti, uspješnijeg liječenja i smanjenja mortaliteta od raka dojke.
Do sada je provedeno sedam ciklusa pozivanja žena. Svake godine u okviru Programa učini se oko 150.000 mamografskih pregleda, odaziv je oko 65%.
U veljači 2025. godine pri završetku je 8. ciklus provedbe nacionalnog programa. Tijekom 18 godina provedbe Programa napravljeno je više od 2 000 000 besplatnih mamografskih pregleda žena u Hrvatskoj te je otkriveno više od 10 000 novih karcinoma dojke. Više od 60 % ovih karcinoma otkriveno je u početnom, lokaliziranom stadiju. Više od 90 % pacijentica s rakom dojke može biti potpuno izliječeno ako je rak otkriven u ovako ranoj fazi.
Od 24.3. 2025. godine započet će novi ciklus programa ranog otkrivanja raka dojke, a proširit će se za još dva godišta pa će se na preventivne mamografske preglede pozivati žene u dobi od 49 do 70 godina.a 24.3.2025 (od 1976. do 1955. godišta).
Više informacija:
Redovitim pregledima koji uključuju samopregled, mamografiju te ultrazvučni pregled (UZV) najučinkovitije su mjere za rano otkrivanje raka dojke. Tim metodama rak dojke se može otkriti u ranom stadiju kada su šanse za izlječenje i preživljenje puno veće. Samopregled dojki jednom mjesečno za svaku ženu treba postati rutina, isto kao i redoviti ginekološki pregledi. Ako se samopregledom nađe kvržica ili neka druga promjena na grudima, potrebno je otići na pregled kod liječnika. Prvi mamografski pregled se preporuča napraviti između 38. i 40. godine života, a slijedeće mamografije svake dvije godine. Kod žena s pojavnošću raka dojke u bližih srodnika, preporuča se ranije započinjanje prvog mamografskog pregleda i nakon toga češći liječnički i mamografski pregledi (jednom godišnje).
AUTORI
prim. Tatjana Nemeth Blažić, dr. med., specijalist epidemiologije
prof. dr. sc. Damir Eljuga, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije
prim. mr. sc. Ljerka Eljuga, dr. med., specijalist onkologije i radioterapije
RECENZIJA
prim. Andrea Šupe Parun, dr. med., specijalist epidemiologije, voditeljica Odjela za programe probira raka dojke HZJZ-a