Čimbenici rizika i način prijenosa

COVID-19 virusna je bolest koju uzrokuje SARS-CoV-2, virus iz skupine koronavirusa. Radi se primarno o bolesti dišnog sustava, no može zahvatiti i brojne druge organe i organske sustave. Gripa ili influenca je također već dugo poznata virusna bolest dišnog sustava koju uzrokuje virus gripe i koja se može dosta često komplicirati (puno češće od drugih virusnih respiratornih infekcija)

Vrlo rano, na početku posljednje pandemije, kod pojave novog koronavirusa u Kini, primijećeno je da COVID-19 može pogoditi sve dobne skupine, i zdrave i one s komorbiditetima (one koji od ranije imaju neku kroničnu bolest). Međutim, zamijećeno je da od najtežih oblika bolesti obolijevaju puno češće starije osobe i one s komorbiditetima. Bolesnici oboljeli od maligne bolesti jedna su od skupina koji imaju rizik obolijevanja od teških formi COVID-19, jer spadaju u skupinu bolesnika s oslabljenim imunološkim sustavom (tzv. imunokompromitirane osobe). Drugi čimbenici rizika za teži oblik bolesti su pretilost, dijabetes, kronične bolesti pluća, srca i bubrega, imunosupresija zbog liječenja nekim imunosupresivima, trudnoća, kronične neurološke bolesti i izostanak cijepljenja protiv COVID-19.

Povećani rizik za teži oblik bolesti posljedica je oslabljenosti imunološkog sustava osobito kao posljedica kemoterapije, zračenja ili imunoterapije. Osim toga, bolesnici s malignom bolešću često od ranije imaju neke druge komorbiditete koji dolaze s godinama. Povećani rizik za teži oblik bolesti ovisi i o vrsti maligne bolesti i od načina liječenja iste: bolesnici koji imaju hematološku malignu bolest (leukemiju, limfom i sl.) imaju veći rizik produljenog trajanja infekcije i smrti od bolesnika sa solidnim tumorom. Bolesnici s hematološkom malignom bolešću su u dodatnom povećanom riziku zbog oslabljenog broja i/ili funkcije stanica koje produciraju protutijela protiv virusa.

Slična situacija je i s gripom. Mogu oboljeti svi, ali su u nekim dobnim skupinama (djeca i stariji) kao i u bolesnika s kroničnim bolestima, komplikacije češće.

Oba virusa se prenose sitnim i krupnim kapljicama iz dišnog sustava, kašljenjem, kihanjem i direktnim kontaktom s rukama na kojim se nalaze virusne čestice. Kao i ostali respiratorni virusi i SARS-CoV-2  i virus influence se brzo i lako šire, a osim toga često se i mijenjaju što dovodi do stvaranja novih varijanti virusa. Neke varijante se šire lakše i brže od prethodnih i mogu biti otporne na postojeće liječenje i na prethodno primijenjena cjepiva.

Klinička slika bolesnika s COVID-19

Bolest ima najčešće kratku inkubaciju, 5-6 dana ( moguće između 2 i 14 dana). Simptomi bolesti mogu varirati u tipu, težini i trajanju. Srećom, u 80% slučajeva bolest je blaga i obično zahvaća samo gornji dio dišnog sustava. Oko 15% bolesnika, uz simptome gornjeg i donjeg dišnog sustaca ima i otežano disanje, bolove u prsima i smetenost te je za njih nužno bolničko liječenje, a 5% bolesnika treba liječniti u jedinici intenzivnog liječenja (JIL) zbeg teškog respiratornog distresa. Tada je primjenjuje često mehanička ventilacija (respirator).

Uobičajeni simptomi su slični drugim respiratornim infekcijama, ali COVID-19 ima i neke svoje specifičnosti. Vrućica je najčešći simptoma (83-99% slučajeva), ali može izostati u nekih bolesnika. Česti simptomi su slabost i umor, bolovi u mišićima, glavobolja, kašalj (obično suhi) , grlobolja, otežano disanje (obično u umjereno teškim i teškim oblicima), začepljen nos, mučnina, povraćanje i proljev. Gubitak okusa i mirisa prisutan je u čak 40-65% bolesnika. Rjeđi simptomi koji se vide u bolesnika su bolovi i pritisak u prsima, konjunktivitis, osip i smetenost.

Simptomi koji su pokazatelj da se pacijenti trebaju obavezno javiti liječniku su otežano disanje (znak moguće upale pluća), pritisak i bolovi u prsima koji ne prolaze (zahvaćenost srca), poremećaj svijesti (obično se javlja u starijih osoba) i cijanoza (plavičaste usne i lice) zbog hipoksije (smanjenje koncentracije kisika u krvi tzv. „niska saturacija“).

Bolest traje obično 1-2 tjedna, no u težim slučajevima može trajati tjednima i mjesecima (liječenje u JIL ili tzv. „dugi COVID“).

Klinička slika gripe

Bolesti ima drugačiji tijek u odnosu na COVID-19. Obično se u Hrvatskoj javlja u 12. mjesecu, broj slučajeva raste u siječnju i veljači, a zatim se virus polako povlači.

Bolest je kratke inkubacije, najčešće 2 dana (1-4) i počinje naglo obično visokom temperaturom i općom slabosti, s bolovima u mišićima, a respiratorni simptomi počinju za par dana (grlobolja, kašalj, začepljen nos). Vrućica je prosječno viših vrijednosti od COVID-19.

Najčešča komplikacija je upala pluća, ali se mogu pojaviti i brojne druge kao što su bakterijska upala uha i sinusa, miokarditis, encefalopatija, miozitis itd.

Sprječavanje COVID-19 i gripe

Cijepljenje bolesnika s malignom bolešću

Cijepljenje je još uvijek najbolja zaštita za prevenciju smrti i hospitalizacije zbog COVID-19 i gripe. Aktualna je preporuka američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC,  Center for Disease Control and Prevention) da se svi stariji od 6 mjeseci docijepe aktualnim cjepivom protiv COVID-19 i da se redovito jednom godišnje cijepe protiv gripe. Isto bi trebalo vrijediti i za populaciju u Republici Hrvatskoj. U Hrvatskom Zavodu za javno zdravstvo dostupno je cjepivo koje u sebi sadrži zaštitu od soja koji trenutno cirkulira i dominira u populaciji i koje može uzrokovati teže oblike bolesti osobito u rizičnih skupina bolesnika. Bez obzira ako ste već cijepljeni s nekoliko doza od početka pandemije ili ako ste i preboljeli COVID-19 potrebno je docijepljivanje. Svake godine u listopadu ili studenom u RH počinje cijepljenje protiv gripe. Bez obzira što ste se cijepili prije uvijek je potrebno jednogodišnje docijepljivanje, najbolje za sve starije od 6 mjeseci.

Ipak, važno je znati da određena medicinska stanja oslabljuju imunološki sustav te tako smanjuju učinkovitost cjepiva. Bolesnici koji imaju rak i primaju kemoterapiju, oni koji imaju hematološku malignu bolest bez obzira na status liječenja (npr. kronična limfocitna leukemija, non-Hodgkinov limfom, multpli mijelom, akutna leukemija), kao i oni kojima su transplantirane matične stanice ili su liječeni autolognom CAR T-staničnom terapijom u posljednje 2 godine, mogu imati slabiji odgovor na primjenu COVID-19 cjepiva i cjepiva protiv gripe u usporedbi s osobama koje nisu imunokompromitirane. No bez obzira na navedeno uvijek je potrebno cijepiti se i to barem dva tjedna prije početka imunosupresivne terapije za malignu bolest. CDC preporučuje da se osobe koje su primile jednu ili više doza cjepiva protiv COVID-19 prije ili tijekom transplantacije matičnih stanica ili CAR T-stanične terapije ponovno cijepe. Revakcinacija bi trebala započeti najmanje 3 mjeseca nakon transplantacije ili CAR T-stanične terapije.

Osobe koje su primile jednu ili više doza cjepiva protiv COVID-19 dok su se liječile lijekovima koji uništavaju B stanice, poput rituksimaba, također bi se trebale ponovno cijepiti. Revakcinacija bi trebala započeti otprilike 6 mjeseci nakon završetka terapije koje iscrpljuju B stanice.
Kako bi se zaštitile osobe s rakom od COVID-19, važno je i da članovi njihovih obitelji, voljene osobe i skrbnici budu redovito docijepljeni protiv COVID-19.

Druge zaštitne mjere

Osim cijepljenja, najučinkovitiji način sprječavanja COVID-19 je izbjegavanje izloženosti virusu koji ga uzrokuje. Kako biste se zaštitili i spriječili širenje COVID-19 i gripe, poduzmite sljedeće mjere opreza:

• Nosite masku koja dobro pristaje i pokriva nos i usta (najbolje FFP2 masku).
• Držite razmak od 2 metra od ljudi koji ne žive s vama.
• Izbjegavajte gužve i slabo prozračene unutarnje prostore.
• Neki liječnici savjetuju da osigurate da su osobe s kojima dolazite u kontakt cijepljene i/ili negativne na COVID-19 testu.
• Često perite ruke sapunom i vodom. Koristite dezinfekcijsko sredstvo za ruke ako sapun i voda nisu dostupni.
• Prekrivajte usta i nos prilikom kašljanja i kihanja.
• Čistite i dezinficirajte često dodirivane površine svaki dan.
• Pratite svoje zdravlje i budite oprezni kod pojave prethodno navedenih simptoma COVID-19 i gripe.

Članovi vaše obitelji, voljene osobe i skrbnici također mogu pomoći u zaštiti vas i drugih osoba koje su u visokom riziku od ozbiljnog oblika COVID-19 i komplikacija gripe, pridržavajući se ovih mjera opreza.

Što učiniti u slučaju pojave simptoma bolesti COVID-19 i gripe?

Ako mislite da ste bili izloženi COVID-19 ili imate simptome infekcije, trebali biste napraviti test na COVID-19. Ako test pokaže da imate COVID-19, izolirajte se od drugih i nazovite svog liječnika. U sezoni gripe potrebno je napraviti i test na gripu. Danas su komercijalno dostupni brzi testovi na oba virusa (pa i na RSV – respiratorni sincicijski virus).

Liječenje je dostupno za osobe koje su pozitivne na COVID-19 ili gripu i koje su pod većim rizikom od teškog oblika bolesti. Ovi lijekovi moraju se primijeniti unutar nekoliko dana nakon pojave simptoma, čak i ako su simptomi blagi. Na tržištu su trenutno dostupni Paxlovid (nirmatrelvir+ritonavir) i Vuklury (remdesivir) protiv COVID-19. Oba se mogu dobiti u hrvatskim bolnicama nakon postavljanja dijagnoze, ako ispunjavate kriterije za njihovu primjenu. Jedan od kriterija je i prisustvo maligne bolesti, jer se radi o komorbiditetu zbog kojeg se bolest može komplicirati. Ako se liječite od raka i trebate liječenje za COVID-19, vaši liječnici trebaju uzeti u obzir moguće interakcije lijekova s terapijama za rak ili preklapajuće nuspojave. U nekim slučajevima, liječenje raka možda će trebati privremeno prekinuti ili prilagoditi dok primate terapiju za COVID-19.

Za gripu također postoji ciljana terapija koju je potrebno započeti što prije (oseltamivir tablete). Lijek se može dobiti na recept od liječnika primarne zdravstvene zaštite. Pije se 5 dana.

Mnogi liječnici su počeli primjenjivati telemedicinu kao sredstvo kojim se mogu bolesnicima pružiti korisni savjeti i preporuke o liječenju, s ciljem da se smanje posjete zdravstvenim ustanovama kako bi izloženost bolestima COVID-19 i gripi, ali i drugim potencijalnim uzročnicima bila reducirana.

Zaključak

Iako se pacijenti s rakom suočavaju s povećanim rizicima povezanim s COVID-19 i influencom, proaktivne mjere, uključujući cijepljenje i pažljivo upravljanje njihovim zdravljem, mogu pomoći u smanjenju tih rizika. Važno je da pacijenti s rakom ostanu u bliskom kontaktu sa svojim liječnicima koji će im, u slučaju pojave simptoma, pružiti personalizirane savjete, podršku i omogućiti pravovremeno liječenje.

Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, dr. med. infektolog
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb