55 godina Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice

55 godina Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice

Zagreb, 4.listopada 2017. Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice proslavila je novu veliku obljetnicu svog osnutka i rada – 55 godina. U organizaciji predstojnika klinike, prof.dr.sc. Ante Bolanče, te ostalih djelatnika, u KBC-u Sestre milosrdnice 4. listopada 2017. godine održan je prigodni program.

Skup je uz predstojnika klinike otvorio ravnatelj KBC-a prof.dr.sc. Mario Zovak, koji je naglasio značaj djelatnosti Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu za cjelokupnu bolnicu i pohvalio njen dosadašnji rad.

Obljetnici su se odazvali brojni uvaženi gosti, među ostalima rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Damir Boras, predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prof.dr.sc. Željko Krznarić, drugi dopredsjednik Hrvatske liječničke komore prim. Ante-Zvonimir Golem, predsjednik Hrvatskog društva za nuklearnu medicinu prof.dr.sc. Dražen Huić, predsjednik Hrvatske lige za borbu protiv raka prof.dr.sc. Damir Eljuga te potpredsjednica Hrvatskog olimpijskog odbora Morana Paliković Gruden u ime pacijenata, koji su se obratili okupljenima prilikom uvodnog predavanja.

Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu nastala je razvojem iz Odsjeka za primjenu radioizotopa Zavoda za radiologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u tadašnjoj Kliničkoj bolnici „Mladen Stojanović“ (današnji KBC Sestre milosrdnice). Početkom 1950-ih dr. Kadrnka preuzima vođenje RTG odjela u današnjoj bolnici Sestara milosrdnica, sve dok 1954. godine nije unutar rentgenologije osnovan poseban odjel za onkologiju pod vodstvom dr. Körblera koji iste godine postaje i šef odjela. Odjel se tada prvenstveno bavi radioterapijom, te je u njega 1958. instaliran i prvi telekobaltski uređaj u našoj zemlji. Značajnim napretkom struke, te prostornim proširenjem tijekom vremena, stvoreni su uvjeti za osamostaljenje onkološke i nuklearnomedicinske djelatnosti od radiologije. Navedeno se dogodilo 1962. godine, u čemu velike zasluge ima profesor Šime Spaventi, koji postaje i prvi predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu. Od tada počinje ubrzani razvoj Klinike, uz povećanje i modernizaciju opreme, kao i zapošljavanje novih djelatnika. Prostornim proširenjem 1977. godine i dogradnjom novog objekta 1982. godine, Klinika je dobila suvremeni radni prostor od skoro 300 m2. Odlaskom akademika Spaventija u mirovinu 1990. godine, rukovođenje Klinikom preuzima akademik Zvonko Kusić, koji je u isto vrijeme bio i ravnatelj bolnice, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te kasnije i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), dužnost koju obnaša i danas.

Unatoč velikoj prošlosti, Klinika ne živi na uspjesima svojih prethodnika. Sadašnji predstojnik profesor Bolanča iznio je podatak kako u Klinici danas rade čak 22 doktora znanosti, 3 sveučilišna profesora, 3 docenta i 5 primarijusa. Također, Klinika je referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske, referentni centar za maligni melanom zajedno sa Klinikom za kožne i spolne bolesti, te referentni centar za imunodijagnostiku i imunoterapiju solidnih zloćudnih tumora. „Godišnje djelatnici Klinike objave preko 50 znanstvenih radova u domaćim i stranim časopisima. Organiziraju znanstvene skupove u suradnji s HAZU, od kojih su „Bolesti dojke“ i „Rak prostate“ već tradicionalni. U Klinici se danas vodi preko 10 projekata i isto toliko kliničkih studija.“, naglasio je prof. Bolanča.

Da ne bi sve proteklo u vrlo ozbiljnom i službenom tonu, djelatnici Klinike pohvaljeni su i zbog brojnih sportskih priznanja i osvojenih medalja, a sve uzvanike opustila je svojim nastupom klapa Kampanel, uz kadrove Klinike te prikaz djelatnika u svakodnevnom poslu.