Hrvatska liga protiv raka
19.10.2017.
HPV forum
16.10.2017.
55 godina Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice
10.10.2017.
Zlatno doba u Kostanju
30.09.2017.
Inspirativnim pričama žena oboljelih od raka dojke obilježen Dan dojki & Bra Bay
24.09.2017.
Punoljetno izdanje Terry Fox Runa okupilo 6000 sudionika
12.09.2017.
18. humanitarna utrka i druženje Terry Fox Run
30.05.2017.
Obilježen Dan plavog irisa
26.05.2017.
Hrvatski sportaši i građani tjelovježbom otvorili Europski tjedan borbe protiv raka
25.05.2017.
Liga protiv raka Dubrovnik proslavila zlatnu obljetnicu
22.05.2017.
Obilježavanje Europskog tjedna borbe protiv raka
21.05.2017.
U Ohridu održan 3. regionalni simpozij o prevenciji raka vrata maternice
24.04.2017.
Održan 4. Hrvatski Globathon
 

Rak grla

Što je to rak grla?

Rak grla (karcinom larinksa) je zloćudni tumor koji nastaje kad se u tkivu grla pojave i počnu razvijati maligne (zloćudne) tumorske stanice koje isto to tkivo počnu razarati.

Naziv grlo je širi pojam za donji dio dišno-probavnog puta koji čine ždrijelo i grkljan. U grkljanu se nalaze glasiljke koje pod utjecajem zračne struje iz pluća vibriraju što dovodi do stvaranja glasa. Tako stvoreni glas u ždrijelu, ustima i nosu se oblikuje (artikulacija i rezonacija) što dovodi do stvaranja čovjeku svojstvenog, konačnog i prepoznatljivog govora.

Koji su uzroci pojave karcinoma grla?

Dosadašnjim istraživanjivanjima je nedvojbeno dokazano da znatno raste rizik od nastanka karcinoma grla zbog:

    pušenja duhana i konzumiranja alkoholnih pića (osobito je opasno udruženo djelovanje ova dva faktora rizika)

    nepravilne ishrane (hrana siromašna bjelančevinama, vitaminima i mineralima)

    smanjene otpornosti organizma i oslabljen imuni sustava,izloženosti štetnim kemikalijama i tvarima (boje, lakovi, prašina, dim)

    gastroezofagealnog refluksa

Koliko se često javlja karcinom grla i kod koga?

Od karcinoma grla skoro dvostruko češće oboljevaju muškarci. Godišnje u Hrvatskoj od karcinoma grla oboli oko 550 do 600 osoba. Najčešće su to pacijenti srednje i starije dobi (između 50 i 70 godina). Zadnjih godina primjetan je rast pojavnosti karcinoam grla kod žena i kod mlađih osoba.

Koji su najčešći znakovi nastanka raka grla?

Najčešći simptomi (znakovi) bolesti su:

    promuklost i/ili promjene jačine i boje glasa (kod karcinoma glasiljki vrlo rani znak bolesti)

    otežano i/ili bolno gutanje, osjećaj stranog tijela u grlu

    oteklina (čvor) na vratu

    otežano disanje

    neugodan (smrdljiv) zadah iz usta

    gubitak na tjelesnoj masi u kratkom vremenskom razdoblju

Kako se postavlja dijagnoza karcinoma grla?

Ako se pojave bilo koji od navedenih znakova bolesti, potrebno je javiti se liječniku. Liječnik može pregledom grla (laringoskopija) i uz pomoć endoskopskih instrumenata postaviti sumnju na karcinom grla ,te uzimanjem uzorka promjenjenog tkiva (biopsija) i patohistološkom analizom postaviti konačnu dijagnozu.

Za detaljnu procjenu proširenosti bolesti danas nam služe i suvremena dijagnostička pomagala kao što su pregled ultrazvučnim uređajima sa ili bez citološke punkcije, kompjuterizirana tomografija (CT, MSCT), magnetna rezonancija (MR), pozitron-emisijska tomografija (PET-CT) i dr.

Kako se liječi rak grla?

Liječenje karcinoma grla može biti kirurško (laringektomije), „zračenjem“ (radioterapija) i citostaticima (kemoterapija). Koji će način liječenja biti odabran za određenog bolesnika ovisi o brojnim čimbenicima. To su najčešće veličina i lokalizacija tumora, opće stanje bolesnika (pridružene bolesti pluća, srca, jetre, bubrega...), postojanje metastaza na vratu ili udaljenih metastaza.

Zadaća svakog od navedenih načina liječenja je izliječiti bolest i pri tom očuvati i osigurati, u najvećoj mogućoj mjeri, funkcije grla.

Kirurško liječenje

Kirurško liječenje uvijek se mora prilagoditi stadiju bolesti i općem stanju bolesnika. Danas postoje u mnogobrojne metode kirurškog liječenja, a zajednički cilj im je potpuno odstranjenje tumora uz što je moguće veću poštedu zdravog tkiva i funkcija grla (disanje, gutanje i govor).

Parcijalne operacije

Kod početnih, ranih tumora moguće je poštednim (parcijalnim) operativnim zahvatima odstraniti tumor i dio grkljana u kojem se nalazi tumor. Pri tome je očuvan prirodan način disanja, gutanja i govora. U tu skupinu operacija spadaju:

    endoskopske laserske operacije - za ovakve operacije najčešće nije potrebna traheostoma (umjetni otvor na dušniku)

    vertikalne i horizontalne parcijalne operacije - kod većine ovih operacija potrebna privremena traheostoma

    tročetvrtinske (tree quarter) laringektomije - potrebna privremena traheostoma

Totalne laringektomije

Totalne laringektomije su operacije kojima se kirurški uklanja cijeli grkljan s tumorom i dijelom okolnog tkiva. Pri tome je neophodno odvajanje dušnika od ždrijela i jednjak, pa operirani pacijenti dišu kroz otvor na prednjoj strani vrata. Ovakav otvor se zove traheostoma i ona je kod pacijenata kod kojih je učinjena totalna laringektomija, definitivna i ostaje cijeli život. Gutanje se odvija prirodnim putem, a kako su obje glasnice odstranjene onemogućen je govor prirodnim načinom.

Postoperativna radioterapija

Često je nakon kirurškog liječenja zbog uznapredovale tumorske bolesti i postojanja metastaza, potrebno provesti i radioterapiju ili/i kemoterapiju. 

Rehabilitacija glasa i govora nakon totalne laringektomije

Kod ljudi kod kojih je operativno odstranjen grkljan ne postoji mogućnost stvaranja prirodnog glasa i govora. Međutim, danas je moguće omogućiti govor i nakon totalne laringektomije i to na više načina. Niti jedna od metoda koje se danas koriste nije univerzalna i pogodna za sve pacijente. Ovisno o općem stanju pacijenta, motiviranosti za određeni metodu, mogućnostima zdravstvenih ustanova i educiranosti i sklonostima liječnika i rehabilitatora – logopeda, vrši se izbor najpogodnije metode. Osnovne metode su:

Govorne proteze

U zadnje vrijeme najčešćih metoda rehabilitacije govora. Radi se o kirurškom postupku kojim se preko ugrađene govorne protezice (govorni ventil) provede zračna struja iz pluća i dušnika u jednjak i ždrijelo gdje se formira glas.  Protezica se može ugraditi odmah, u tijeku laringektomije (primarna ugradnja) ili se može ugraditi u bilo koje vrijeme nakon laringektomije (sekundarna ugradnja).

Glasovna rehabilatacija pomoću govornih proteza je vrlo brza, a kvaliteta glasa i govora je bolja nego nakon rehabilitacije ezofagealnim govorom ili elektrolarinksom. Zamjena govornih protezica se vrši vrlo jednostavno, dva do tri puta godišnje.

Ezofagealni govor

Zahtijeva više vremena za učenje govora, a rehabilitacija se provodi pod nadzorom logopeda.

Elektrolarinks

Rehabilitacije uz pomoć elektroničkog pomagala koje proizvodi vibracije koje se prenose na stijenke ždrijela gdje se uobličuju (artikuliraju) u govor.

 

Autor: Prof.dr.sc. Mirko Ivkić, dr.med.

 
Hrvatska liga protiv raka
 
Ilica 197, 10000 Zagreb, Hrvatska
Email: info@hlpr.hr
Tel: + 385 1 3775-572
Fax: + 385 1 3775-568
Molimo da Vaše cijenjene donacije i novčane priloge umjesto vijenca uplatite na:

Hrvatska liga protiv raka
Zagreb, Ilica 197
OIB: 78350077391
IBAN: HR15 2340 0091 1000 10320
SWIFT (BIC) PBZGHR2X
GDJE SE NALAZIMO
HLPR - LOKACIJA
Pomoć u prevenciji i liječenju raka