Nacional

Nacional

Prvi hrvatski dan raka glave i vrata

Specijalistički pregledi moći će se obaviti bez prethodnog naručivanja u: KB Dubrava, OB Sveti Duh, KB Merkur, KB Osijek, KBC Split, KBC Rijeka, OB Pula, OB Dubrovnik, OB Bjelovar, OB Slavonski Brod, OB Varaždin, OB Požega i OB Sisak. Eduard Vrdoljak, Damir Eljuga i Mišo ViragPrvi hrvatski dan raka glave i vrata obilježit će se u utorak 23. lipnja 2009. godine pod sloganom "Želimo govoriti" specijalističkim pregledima za javnost bez potrebe prethodnog naručivanja na maksilofacijalnim te ORL odjelima u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj.

Organizator je ove javnozdravstvene akcije Hrvatska liga protiv raka u suradnji sa Zagrebačkom ligom protiv raka i Hrvatskom zajednicom laringektomiranih osoba te uz potporu stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora: Hrvatskog onkološkog društva i Hrvatskog društva za maksilofacijalnu, rekonstrukcijsku i plastičnu kirurgiju glave i vrata.

Doc. dr. sc. Damir Eljuga je izjavio: „Kao krovna organizacija koja se već više od 40 godina bavi promicanjem inicijativa u Hrvatskoj kojima je cilj borba protiv raka, imamo dužnost da kroz kampanju "Želimo govoriti" podignemo svijest o raku za koji 75 posto Europljana nikad nije čulo. Ova alarmantno niska razina znanja o raku kojemu su glavni čimbenici rizika pušenje i alkohol te infekcija HPV-om potaknula nas je da organiziramo akcije specijalističkih pregleda na maksilofacijalnim te ORL odjelima u bolnicama u cijeloj Hrvatskoj te tako obilježimo Prvi hrvatski dan raka glave i vrata. Upravo se poticanjem odlaska na pregled specijalistu koji se bavi dijagnostikom raka glave i vrata te boljom edukacijom o simptomima ovog raka može pridonijeti bržoj i kvalitetnijoj dijagnozi same bolesti te njezinu liječenju," zaključio je doc. Eljuga.

Sudionici konferencije osvrnuli su se i na rezultate europskog istraživanja pod nazivom „O licu" („About Face") u sklopu kojeg se ispitivala svijest javnosti o raku glave i vrata. Rezultati tog istraživanja pokazali su iznimno nisku razinu znanja o raku glave i vrata, iako u Europi od te bolesti svake godine oboli oko 143.000, a umre 68.000 ljudi. U Hrvatskoj od ove zloćudne bolesti godišnje oboli oko 1100 osoba. Rezultati istraživanja također su pokazali nisku razinu znanja i informiranosti o broju oboljelih, ranim simptomima raka glave i vrata, čimbenicima rizika, kao i dijelovima tijela koji mogu biti zahvaćeni ovom zloćudnom bolesti (sijela).

Prof.dr.sc. Mišo Virag osvrnuo se na simptome, dijagnostiku i liječenje raka glave i vrata te izjavio: „Simptomi raka glave i vrata ovise o lokaciji tumora i često su nespecifični zbog čega ih oboljeli nerijetko zanemaruju. Ovakvim akcijama želimo osvijestiti pojedince da preuzmu odgovornost za vlastito zdravlje te još jednom naglasiti važnost rane dijagnostike jer otkrivanje raka u ranom stadiju nastanka omogućava i učinkovitije liječenje te povećava stopu izlječenja. Multidisciplinarni pristup ključan je u liječenju tumora glave i vrata, a metode liječenja određuju se ovisno o stadiju i sijelu bolesti, kao i sveukupnome zdravstvenome stanju oboljelih", zaključio je prof. Virag.

O incidenciji, prevalenciji i čimbenicima rizika govorio je prof. Eduard Vrdoljak: „Iako su alkohol, pušenje i infekcija HPV-om najučestaliji čimbenici rizika, u posljednjih nekoliko godina zabilježena je veća učestalost pojave ove vrste raka kod pripadnika mlađe populacije kod kojih nije zabilježeno konzumiranje alkohola ili duhana. Nažalost, kod značajnog udjela bolesnika (10 do 50 posto slučajeva - ovisno o stadiju i sijelu bolesti) dolazi, unatoč ordiniranoj terapiji, dolazi, do povrata bolesti, lokalno ili sistemno. Oni bolesnici kod kojih se dijagnosticira sistemna diseminacija bolesti ili inoperabilni lokalni recidiv (nakon primarno ordinirane radioterapije) u načelu se smatraju neizlječivim slučajevima sa srednjim preživljenjem ispod 12 mjeseci. Uzimajući u obzir i činjenicu da je globalno broj oboljelih u porastu jasna je potreba za intenzivnijom i boljom edukacijom široke javnosti o raku glave i vrata, kao i medicinska potreba za novim, unaprjeđenim mogućnostima liječenja raka glave i vrata" , zaključio je prof. Vrdoljak.

Liječenje raka glave i vrata

Osnovicu liječenja čini kirurški zahvat kojemu je cilj odstraniti primarni tumor i moguće regionalne presadnice (metastaze) u limfnim čvorovima. Kirurško liječenje danas uključuje i složene rekonstruktivne zahvate kojima se nadomještavaju odstranjeni dijelovi te ponovno uspostavlja funkcija. U početnim stadijima bolesti kirurški zahvat je često jedina metoda liječenja, a kod ostatne ili ponovne bolesti nakon neuspješnog nekirurškog liječenja (zračenja, kemoterapije) jedina šansa za uspjeh (salvage surgery = kirurgija spašavanja).

Jednakopravno liječenje ranih stadija bolesti je i konkomitantna radiokemoterapija, liječenje u kojem bolesnik biva zračen i usporedno dobiva kemoterapiju temeljenu na cisplatinu.

U slučaju inoperabilnih bolesnika, primjenjuje se konkomitantna radiokemoterapija kao osnova liječenja.

Kod bolesnika koji nisu kandidati za konkomitantnu radiokemoterapiju , optimalan način liječenja lokalno uznapredovalih tumora glave i vrata je usporedna ordinacija cetuximaba i radioterapije. Cetuximab je protutijelo usmjereno protiv epidermnog čimbenika rasta, važnog čimbenika za rast i razvoj tumora. U kombinaciji s radioterapijom dovodi do signifikantno većeg izlječenja bolesnika sa tumorima glave i vrata. U liječenju metastatske i recidivirajuće bolesti koristi se kemoterapija, sama ili u kombinaciji s cetuximabom.